Main Index: Croatian Bible

Job 39

[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] [14] [15] [16] [17] [18] [19] [20] [21] [22] [23] [24] [25] [26] [27] [28] [29] [30] [31] [32] [33] [34] [35] [36] [37] [38] [39] [40] [41] [42]

39:1 Znaš li kako se legu divokoze? Vidje li kako se mlade košute?

39:2 Izbroji li koliko nose mjeseci, znaš li u koje doba se omlade?

39:3 Sagnuvši se, polegu lanad svoju i breme usred pustinje odlažu,

39:4 a kad im porod ojaèa, poraste, ostave ga i ne vraæaju mu se.

39:5 Tko dade divljem magarcu slobodu i tko to oglav skinu njemu s glave?

39:6 U zavièaj mu dadoh ja pustinju i polja slana da ondje živuje.

39:7 Buci gradova on se podruguje i ne sluša gonièevih povika.

39:8 Luta brdima, svojim pašnjacima, u potrazi za zeleni svakakvom.

39:9 Možeš li slugom uèinit' bivola, zadržat' ga noæ jednu za jaslama?

39:10 Možeš li njega za brazdu prikovat' da ralo vuèe po docima tvojim?

39:11 Možeš li se osloniti na njega jer je njegova snaga prevelika i prepustit' mu težak svoj posao?

39:12 Misliš li tebi da æe se vratiti i na gumno ti dotjerati žito?

39:13 Krilima svojim noj trepæe radosno, iako krila oskudnih i perja.

39:14 On svoja jaja na zemlji ostavlja, povjerava ih pijesku da ih grije,

39:15 ne mareæ' što ih zgazit' može noga ili nekakva divlja zvijer zgnjeèiti.

39:16 S nojiæima k'o s tuðima postupa; što mu je trud zaludu, on ne mari.

39:17 Jer Bog je njega lišio pameti, nije mu dao nikakva razbora.

39:18 Ali kada na let krila raširi, tada se ruga konju i konjaniku.

39:19 Zar si ti konja obdario snagom zar si mu ti vrat grivom ukrasio?

39:20 Zar ti èiniš da skaèe k'o skakavac, da u strah svakog nagoni hrzanjem?

39:21 Kopitom zemlju veselo raskapa, neustrašivo srlja na oružje.

39:22 Strahu se ruga, nièeg se ne boji, ni pred maèem uzmaknuti neæe.

39:23 Na sapima mu zvekeæe tobolac, koplje sijeva i ubojna sulica.

39:24 Bijesan i nestrpljiv guta prostore; kad rog zasvira, tko æe ga zadržat':

39:25 na svaki zvuk roga on zarže: Ha! Izdaleka on ljuti boj veæ njuši, viku bojnu i pokliè vojskovoða.

39:26 Zar po promislu tvojem lijeæe soko i prema jugu krila svoja širi?

39:27 Zar se na nalog tvoj diže orao i vrh timora gnijezdo sebi vije?

39:28 Na litici on stanuje i noæÄi, na grebenima vrleti visokih.

39:29 Odatle na plijen netremice vreba, oèi njegove vide nadaleko.

39:30 Krvlju se hrane njegovi orliæi; gdje je ubijenih, tamo je i on."